Demografske promjene u EU-u utjecat će na sve i svakoga i dovesti do društvenih i političkih napetosti koje mogu ozbiljno ugroziti temelje liberalne demokracije ako se sadašnja politika nastavi.

Kombinacija tri glavna čimbenika proizvela je tzv. "tvornicu iseljavanja" u Jugoistočnoj Europi:

1) Politika izvlačenja mlade radne snage s periferije EU u centre EU - kao ključna mjera oporavka populacije Zapadne Europe i ekonomije,

2) korupcija kao najvažniji poticaj suvremenog iseljavanja iz Hrvatske i Zapadnog Balkana, i

3) shvaćanje kapitalizma od strane poslodavaca  kao jednosmjernog procesa profitiranja bez adekvatnog nagrađivanja radnika.

Ovaj stručni portal o migracijama pokušat će odgovoriti na sljedeća pitanja:

Ponavlja li se gastarbajterska povijest?

Jesu li migracije u EU interesno neutralna i slučajna društvena pojava?

Hoće li EU postati neoliberalno bojno polje borbe za resurs – čovjek?

Koja su konkretna rješenja na nacionalnoj i EU razini?

Zašto indeks korupcije u Hrvatskoj i susjednim zemljama raste s povećanim iseljavanjem i koje su druge posljedice iseljavanja?

Može li inovativni pristup digitalne demografije revolucionirati naše znanje o migracijama?

Dio odgovora je u knjizi: Tado Jurić (2021). „Gastarbeiter Millennials”: Exploring the past, present and future of migration from Southeast Europe to Germany and Austria with approaches to classical, historical and digital demography, Hamburg 2021, Verlag Dr. Kovač

Link: https://www.verlagdrkovac.de/978-3-339-12208-7.htm

Suvremeno iseljavanje Hrvata u Njemačku: karakteristike i motivi

Prema percepciji samih iseljenika, glavni motivi iseljavanja iz Hrvatske nisu ekonomski. Analiza iseljeničkih stavova pokazala je da je glavni poticaj odlasku iz zemlje predodžba da u Hrvatskoj nisu institucionalizirane vrijednosti radne etike i uopće poštenja te iseljenici smatraju da se hrvatsko društvo moralno slomilo.

Rad se temelji na istraživanju provedenom u Njemačkoj 2017. godine kombiniranom metodologijom i predstvalja prvo istraživanje o suvremenom iseljavanju iz Hrvatske u Njemačku. Podaci su prikupljeni metodama ankete i polustrukturiranog intervjua tijekom 2017., na uzorku od 1200 Hrvata iseljenih u Njemačku.

Rezultati istraživanja pokazali su povezanost između političke etike, slabih institucija i iseljavanja.

Usto, postojanje razgranatih hrvatskih migrantskih mreža iz prošlosti u Njemačkoj olakšava i potiče migraciju.

Broj iseljenih u Njemačku znatno je veći od onoga koji bilježi službena statistika, a osnovni su trendovi iseljavanja sljedeći: većinom se iseljavaju mlade osobe između dvadeset i četrdeset godina, koje su pretežito bile zaposlene te se u pravilu iseljavaju s cijelim obiteljima. Iseljeni Hrvati svojim su »novim životom« u Njemačkoj u pravilu vrlo zadovoljni i nisu požalili što su se odselili u Njemačku.

Znanstveni članak (PDF) na donjem linku:

Jurić, Tado (2017). Suvremeno iseljavanje Hrvata u Njemačku: karakteristike i motivi, Migracijske i etničke teme, Vol. 33 No. 3, 2017., https://doi.org/10.11567/met.33.3.4

https://hrcak.srce.hr/198700

MIGRACIJE: DOBRO ILI ZLO?

Danas postoji snažan pritisak da se imigraciju promatra kao nešto pozitivno, tražeći frazu koja bi ju afirmirala, primjerice, »raznolikost je bogatstvo«. Svi oni koji se usude preispitivati ovu postavku trebaju brinuti zbog neutemeljenih, ali ozbiljnih optužbi za rasizam. I to unatoč tome što je, između brojnih istraživača, Putnam dokazao da etnička raznolikost zapravo može smanjiti socijalnu koheziju, solidarnost, altruizam i međusobno povjerenje među ljudima. I to ne samo između pripadnika različitih etničkih grupa, već i unutar svake grupe, odnosno život u etnički raznolikom okruženju može uzrokovati povećano nepovjerenje prema svima, uključujući i članove vlastite etničke grupe.

Tekst na linku ispod:

online - članci (linkovi)

Iz video medija: