Rezultati istraživanja                                                                                                                                                         (objavljeno 30.11.2017.)

Provedeno istraživanje temelji se na uzorku od 1200 ispitanika iseljenih u Njemačku u od priključenja Hrvatske EU. Istraživanje je nekomercijalnog tipa, provedeno je na području SR Njemačke i iza njega ne stoji nikakva  politička stranka, udruga i sl. , a proveo  ga je doc. dr. sc. Tado Jurić.  

Video sažetak istraživanja: Iseljavanje Hrvata (3 min.)


U studenom 2018. objavljena je knjiga:

Tado Jurić: Iseljavanje Hrvata u Njemačku. Gubimo li Hrvatsku? Školska knjiga Zagreb, 2018.

 

U knjizi su predstavljeni rezultati prvog znanstvenog istraživanja uzroka i posljedica te karakteristika novijih iseljavanja Hrvata u Saveznu Republiku Njemačku s glavnom porukom: Hrvati  iseljavaju zbog nepravde, a ne zbog siromaštva. 

 

 

Slika 1: Statistika iseljenih Hrvata u Njemačku

Tablica 1. Useljenici iz Hrvatske u Njemačku 2010. - 2018.

 

2010

2011.

2012

2013.

2014.

2015.

2016.

2017.

*2018.

(procjena )

4836

8089

9019

18.633

37.060

50.646

51.163

50.283

50.000

Izvor:  Bundesamt für Migration und Flüchtlinge, Forschungszentrum Migration, Integration und Asyl, Nürnberg, 2017 i 2018.

 

Iz tablice vidimo da je u samo pet godina stopa iseljavanja u Njemačku skočila za 1000 posto! Treba naglasiti i to da da je razmjer hrvatskog iseljavanja nezabilježen u EU. Prosjek iseljavanja iz istočnoeuropskih EU zemalja je oko 10.000 godišnje, dok  iseljavanje iz Hrvatske zadnje tri godine iznosi preko 50.000 godišnje (EUROSTAT i DESTATIS).

 

Uzroci iseljavanja

Naše istraživanje upozorava na jasnu vezu između političke etike, slabih institucija i iseljavanja.

 

Najviše iseljenih su osobe u dobi između 20 i 40 godina. Većina su zaposlene osobe, koje najčešće imaju završenu srednju školu (60,7%), dok je udio visokoobrazovanih 37,8%. Time je udio visokoobrazovanih osoba u ovome iseljeničkom valu za 12% veći nego u domovini u dobnoj skupini od 25 do 40 godina.

 

S obzirom na regionalnu pripadnost ispitanika, najviše se iseljava s područja Zagreba i okolice te Slavonije i Baranje.

Slika: Regija iseljenja

Slika: Vrijednosni sustav iseljenika

Vidimo da najveći broj ispitanika navodi društvenu, pravnu i ekonomsku sigurnost kao razlog odabira Njemačke kao zemlje iseljavanja. No, gotovo nitko ne navodi da se iselio kako bi se obogatio.

Slika: Zadovoljstvom životom u Njemačkoj

Slika: Je li Vam žao što ste otišli iz domovine?

Slika: U Njemačkoj su se ispunila moja očekivanja

 

Posebno je zanimljivo pogledati rezultate ocjene zadovoljstva „novim životom“ u Njemačkoj, prema kojima je čak 79 % ispitanika zadovoljno, a svega 3 % nezadovoljno. To potvrđuje i kontrolno pitanje, prema kojemu 88,5 % iseljenika nije požalilo što je odselilo u Njemačku. Nadalje vidimo da je 73 % hrvatskih građana zadovoljno svojom plaćom u Njemačkoj, dok samo 5 % nije zadovoljno. Čak je i po pitanju smještaja, koje se najčešće spominje kao najspornija stavka života u Njemačkoj, velika većina zadovoljna - 69%, dok je svega 7,2 % nezadovoljno svojim smještajem. 

 

Što se tiče pitanja povratka ili ostanka, većina se sve do mirovine odlučuje za ostanak u Njemačkoj (85 %). Samo 15 posto razmišlja o povratku  u nekom kratkoročnom ili srednjoročnom periodu, a 45% bi se eventualno moglo vratiti samo kada budu u mirovini. Za 40% ispitanika povratak ne dolazi ni u kojem slučaju u obzir.

 

Po svemu sudeći neće doći do znatnih „potresa“ nacionalnog identiteta i „odnarodnjavanja“. Jer većina, 65 % ispitanika, smatra njegovanje domovinske baštine (kulture, jezika, tradicije) u iseljeništvu bitnim i spremno se aktivirati u tom pogledu. No, znamo da je to tako uvijek u prvoj generaciji iseljenika. 

 

Intervju za 24 sata (lipanj 2018.):

Slika: Udio Hrvata iz BiH u EU migracijskom valu u Njemačku

Upravo je jedna od pretpostavki ovog rada kako je veliki dio iseljenih građana Hrvatske porijeklom iz BiH. Pretpostavka je da se oni po završetku rata nisu mogli vratiti u svoj zavičaj, te da su zbog toga najčešće izabrali Hrvatsku za daljnji život. Upravo su Hrvati iz BiH najčešće već imali iskustvo migracije u Njemačku tijekom Domovinskog rata pa su se u ovome valu „najlakše“ i odlučili za ponovnu migraciju. 

Za naglasiti je da trošak integracije  Hrvata iz BiH Hrvatsku nije koštao ništa. Njemačka literatura nam kazuje da trošak integracije stranca iz neke druge kulture košta znatno više nego financiranje bilo kojeg programa i oblika zapošljavanja ili samozapošljavanja domicilnog stanovništva.Tako smo sa svakim iseljenim Hrvatom izgubili ne samo novac uložen u njegovo obrazovanje nego i dobili visok trošak integracije osobe koja će doći na njegovo mjesto.

Sudeći prema dobivenim podacima 1/3 svih iseljenih Hrvata je porijeklom iz BiH.

Vidljivo je da su najbrojniji iseljenici iz Hrvatske u dobi između 25 i 45 godina, dok naši podaci još preciznije pokazuju (radi većeg broja kategorija uzrasta) da je riječ o dobi između 20 i 40 godina. Nadalje je razvidno da je u aktualnom iseljeničkom valu velik broj djece. 15 % iseljenih čine djeca do 16 godina. Osobe starije dobi čine svega 0,82 % iseljenika.

 

Slika: Bračni status

Istraživanje pokazuje da je dominanto obilježje ovoga iseljeničkoga vala iseljavanje kompletnih obitelji, što je u prijašnjim migracijama u Njemačku bio rijedak slučaj.  52,4% ispitanika migriralo zajedno s obitelji, samo 20% ispitanika navodi da je partner ostao u domovini, a 20,4 %  da su djeca ostala u domovini.

Slika: Jeste li migrirali sami ili s obitelji?

Osobe u braku su danas sklonije migriranju, što u prijašnjim migracijama nije bio slučaj. I prema ovome grafu vidimo da je dominanto obilježje ovoga iseljeničkoga vala iseljavanje kompletnih obitelji, što je u prijašnjim migracijama u Njemačku  bio rijedak slučaj.

52,4% ispitanika navodi da je migriralo zajedno s obitelji.

Slika: Odgovor na pitanje - Ocijenite molimo koliko ste zadovoljni svojom plaćom (ukupnom zaradom) u Njemačkoj.

Većina ispitanika, 47%, je u domovini imala primanja do 500 eura neto te prema tome bila ispodprosječno plaćena. Stoga ne iznenađuje podatak da je većina iseljenih Hrvata u Njemačkoj, njih 73,1%, zadovoljna svojom plaćom - ako polazimo od toga da je realna prosječna plaća u Njemačkoj 1542 eura .

(Prema navodima Saveznog ureda za statistiku prosječna neto plaća u Njemačkoj je 2015. godine iznosila 1850 eura,  a u Hrvatskoj 6.025 kuna = 802 EUR.)  

 

Vidimo da su danas zaposlene osobe sklonije iseljavanju iz Hrvatske. Veliki broj iseljenih radnika motivira i želja da se usavrše u vlastitoj profesiji, odnosno nemogućnost napredovanja u vlastitoj struci u domovini. Mnogi navode da im je dosta ovisiti o pripadnosti nekoj interesnoj skupini/stranci kako bi uspjeli zadržati posao.

Slika: Emocionalni stavovi

- Većina se osjeća „generalno bolje“ nego u domovini - nostalgija nije prevladavajuća emocija - znatna većina osjeća kako u Njemačkoj više dobiva u subjektivnom i objektivnom smislu, nego što gubi u domovini.  - teza da hrvatski iseljenici rade napornije

Set pitanja koja provjeravaju emocionalne stavove pokazuje da se većina osjeća „generalno bolje“ nego u domovini, da nostalgija nije prevladavajuća emocija (kao što se inače u hrvatskom diskursu o migrantima često tvrdi), te da znatna većina osjeća kako u Njemačkoj više dobiva u subjektivnom i objektivnom smislu, nego što gubi u domovini. 

Vidimo i da teza da hrvatski iseljenici rade napornije u Njemačkoj ne stoji, a i široko rasprostranjena predrasuda da se hrvatski iseljenici u Njemačkoj osjećaju otuđeno te da imaju izrazit osjećaj da su stranci ne stoji. Zanimljivo je vidjeti i da jedan veliki broj počinje doživljavati Njemačku svojom domovinom. A posebno iznenađuje da se velika većina osjeća bolje u Njemačkoj nego u domovini.

Međutim, istina je i da ne uspiju svi stvoriti novi zadovoljavajući život u Njemačkoj. Za mnoge se migracija pokazala životnim razočaranjem. Ipak, oni su  su u Njemačkoj spremni na patnju - na znatno više odricanja i trpljenja nego u domovini, zato što vjeruju da će im se taj trud isplatiti. U Hrvatskoj naprosto ne vjeruju da se više vrijedi truditi, odnosno nemaju više povjerenje u dobar ishod razvoja zemlje.

 

Slika: Odgovor na pitanje - Jeste li u domovini  živjeli mirnije?

Tablica 3: Motivi evtl. povratka

Tablica 4: Razlozi zbog kojih se iseljenici ne žele vratiti

Tablica 5: Ideje, komentari i razmišljanja ispitanika

Slika: Motivi iseljavanja

Ističu se želja za sigurnošću, kako ekonomskom tako i političko-pravnom te nepovjerenje u pravosuđe i institucije te generalno nepovjerenje u dobar ishod razvoja zemlje i društva.

 

Slika: Razmišljate li o povratku u Hrvatsku ili BiH?

Za sada vidimo da samo 15% novo iseljenih Hrvata razmišlja o povratku u nekom kratkoročnom ili srednjoročnom periodu, a 45% bi se eventualno moglo vratiti samo kada budu u mirovini. Za 40% ispitanika povratak ne dolazi ni u kojem slučaju u obzir.

Slika: Odgovor na pitanje - Kakav je Vaš osobni stav (općenito) prema Hrvatskoj?

Slika: Čimbenici koji su imali utjecaj na nastanak današnjih problema u Hrvatskoj

Prema rezultatima na prvim mjestima rang liste odgovornosti našli su se nesposobni političari, neučinkovito pravosuđe i ratni profiteri. 

 

Ako bi trebali sumirati istraživanje i izjave ispitanika, sažetak bi bio sljedeći: 

  

 Tablica 6: Sažetak rezultata istraživanja

 

Potisni čimbenici iz Hrvatske su jači nego privlačni čimbenici u Njemačkoj. Odnosno korupcija, pravna nesigurnost i nemoral političkih elita su više utjecali na iseljavanje od težnje za boljom zaradom.

 

Percepcija iseljenika je da se hrvatsko društvo moralno slomilo, a naša istraživanja upozoravaju na jasnu vezu između političke etike, slabih institucija i iseljavanja.

- Nezaposlenost ili nemogućnost pronalaska odgovarajućeg posla u struci u Hrvatskoj nisu glavni motivi iseljavanja.

Problem slabe pravne države i slabog gospodarstva su svakako povezani.

 

- Nemoral političkih elita, pravna nesigurnost, nepotizam i korupcija su pri vrhu društvenih motiva koji su pridonijeli iseljavanju.

 

- Danas su visokoobrazovani, zaposlene osobe i osobe u braku znatno skloniji migriranju, što u prijašnjim migracijama nije bio slučaj. Tzv. „subjektivni motivi“ također nisu zanemarivi jer veliki broj iseljenika očekuje subjektivne dobiti od seljenja i motivira ih želja da dožive i upoznaju nešto novo ili da se usavrše u vlastitoj profesiji.

 

- Zbog spomenutih ograničenja istraživanja i činjenice da su žene u pravilu spremnije odgovoriti na upitnik ne možemo zaključiti da je u posljednjem valu iselilo više žena nego muškaraca, no svakako možemo zaključiti da su žene danas sklonije migriranju nego ikada prije.  Posebno je za naglasiti da su to žene u fertilnoj dobi, koje su nositeljice biološke obnove populacije.

 

- Najveću sklonost migriranju iskazuju osobe u dobi između 25 i 40 godina, najproduktivniji dio društva.

 

- Većina iseljenih su zaposlene osobe, koji najčešće imaju završenu srednju školu (60,7%), dok je udio visokoobrazovanih 37,8%. Time je udio visokoobrazovanih osoba u iseljeničkom kontingentu protekle tri godine za 12% veći nego u domovini u dobnoj skupini od 25 do 40 godina.

 

- S obzirom na regionalnu pripadnost najviše osoba je iselilo s područja Zagreba i središnje Hrvatske te Slavonije i Baranje (60% svih iseljenih je iz ovih regija).

 

- Dominanto obilježje ovoga iseljeničkoga vala iseljavanje kompletnih obitelji, što je u prijašnjim migracijama u Njemačku bio rijedak slučaj.

 

- Nama je posebno zanimljivo bilo pogledati rezultate ocjene zadovoljstva svojim „novim životom“ u Njemačkoj, prema kojima je čak 79 % ispitanika zadovoljno, a svega tri posto nezadovoljno, što potvrđuje i kontrolno pitanje, prema kojemu 88,5 posto iseljenika nije požalilo što je odselilo u Njemačku.

 

- Nadalje vidimo da je 73 % hrvatskih građana zadovoljno svojom plaćom u Njemačkoj, dok samo pet posto nije zadovoljno. Čak je i po pitanju smještaja, koje se po iseljeničkim forumima najčešće spominje kao najspornija stavka života u Njemačkoj, velika većina zadovoljna - 69%, dok je svega 7,2 % nezadovoljno svojim smještajem.

 

- Po svemu sudeći neće doći do znatnih „potresa“ nacionalnog identiteta i „odnarodnjavanja“ jer većina, 65 posto ispitanika, smatra njegovanje domovinske baštine (kulture, jezika, tradicije) u iseljeništvu bitnim i spremno se aktivirati u tom pogledu. No, to je uvijek tako u prvoj generaciji iseljenika.

 

- Set pitanja koja provjeravaju emocionalne stavove pokazuje da se većina osjeća „generalno bolje“ nego u domovini, da nostalgija nije prevladavajuća emocija (kao što se inače u hrvatskom diskursu o migrantima često tvrdi), te da znatna većina osjeća kako u Njemačkoj više dobiva u subjektivnom i objektivnom smislu, nego što gubi u domovini.

 

- Čak polovica ( 50,4 posto) novoiseljenih Hrvata ima negativan osobni stav prema Hrvatskoj, a samo 15 posto razmišlja o povratku  u nekom kratkoročnom ili srednjoročnom periodu, a 45% bi se eventualno moglo vratiti samo kada budu u mirovini. Za 40% ispitanika povratak ne dolazi ni u kojem slučaju u obzir. Čini da će jedan veći broj prakticirati bilokalizam i bifokalnost (život u dva mjesta boravišta).

 

- Istraživanje pokazuje i da teza kako hrvatski iseljenici rade napornije u Njemačkoj nego u domovini ne stoji, kao i široko rasprostranjena predrasuda da se hrvatski iseljenici u Njemačkoj osjećaju otuđeno te da imaju izrazit osjećaj da su stranci.

 

- Zanimljivo je vidjeti i da jedan veliki postotak novoiseljenih Hrvata počinje doživljavati Njemačku svojom domovinom.

 

 

- Hrvatska država danas nema nikakav razrađen plan, strategiju niti zna što želi po ovom pitanju. To koristi Njemačka koja će u nizu od nekoliko godina gotovo pa isprazniti radnu snagu iz Hrvatske, ali i šire jugoistočne Europe.

 

- U BiH svjedočimo povijesnom odlasku Hrvata s tih prostora nakon kojeg povratka više nema, a koji je dobrim dijelom uvjetovan političkom situacijom u zemlji. 

 

Sa svakim iseljenim Hrvatom se zapravo ne gubi samo socijalni kapital zemlje i novac uložen u njegovo obrazovanje nego i dobiva visok trošak integracije osobe koja će doći na njegovo mjesto.

 

Zanimljivo je da do danas u hrvatskoj znanosti i publicistici postoje djela o Hrvatima i hrvatskom iseljeništvu u Južnoj Americi i Južnoj Africi, ali ne i o hrvatskim iseljenicima i iseljavanje u zemlju u koju su najviše odlazili, Saveznu Republiku Njemačku.

                                                                                                                                   Tihomir Cipek, 2018. (recenzija knjige: Tado Jurić: Iseljavanje Hrvata u Njemačku. Gubimo li Hrvatsku? )

 

 

 

Pitanje dr. sc. Tade Jurića za pisani odgovor E-004220/2018 upućeno EU - Komisiji u kolovozu 2018. -

Predmet: Demografske mjere i migracije 

online - članci (linkovi)

Iz video medija:

 

 

Link za nastavak istraživanja:

Molimo dijelite link dalje.

Izvor: Tado Jurić: Iseljavanje Hrvata u Njemačku. Gubimo li Hrvatsku? Školska knjiga, Zagreb, 2018. (od svibnja dostupno)

Znanstveni članak "Jurić, Tado, Suvremeno iseljavanje Hrvata u Njemačku: karakteristike i motivi" dostupan je na linku:

https://hrcak.srce.hr/198700

 

Autorska prava na rezultate ovdje predstavljenog empirijskog istraživanja iseljavanja Hrvata iz Hrvatske i BiH (objavljeno 30.11.2017.) kao i logo pripadaju dr. sc. Tadi Juriću prema  Zakonu o autorskom pravu i srodnim pravima (NN br. 62/2017).